Oko 90 posto novinarki i novinara u Bosni i Hercegovini ima neku razinu svijesti o alatima umjetne inteligencije, dok ih samo dva posto medijskih kuća uveliko koristi, rezultati su studije predstavljene u Sarajevu.

Studija ''Upotreba umjetne inteligencije u medijskom prostoru u BiH'' procjenjuje percepcije novinara i novinarki o umjetnoj inteligenciji, načine njene upotrebe u redakcijama i regulatorni okvir o umjetnoj inteligenciji u BiH. Dok samo dva posto medijskih kuća koristi umjetnu inteligenciju, 25 posto njih uskoro je planira integrirati u svoje redakcije, pokazala je studija.

Transkripcija i prevođenje

Amer Kurtović, zamjenik direktora Centra za društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta, kazao je da dvije trećine ispitanika govori da koriste umjetnu inteligenciju, ali većinom su to poslovi poput transkripcije, prevođenja i provjere određenih činjenica.

Foto: Fena / Novinari upoznati s alatima umjetne inteligencije

''Mali postotak usvaja neku vrstu službene upotrebe vještačke inteligencije i za to donose određene akte koji to reguliraju. To je mali postotak medijskih kuća, ali je trend da sve više i više novinara koristi umjetnu intelgenciju'', rekao je Kurtović.

Anketirana su 64 novinara i novinarke iz 42 medijske kuće u šest gradova – Banja Luka, Bijeljina, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica – o stavovima prema vještačkoj inteligenciji, razini poznavanja vještačke inteligencije i načinima njene upotrebe. Za potrebe studije intervjuirano je osam novinara i novinarki te urednika i urednica iz različitih vrsta medijskih organizacija o načinima upotrebe vještačke inteligencije u redakcijama.

Foto: PR / Samo dva posto medijskih kuća u BiH koristi umjetnu inteligenciju

Proveden je ''vinjet eksperiment'' sa sedam novinara i novinarki u kojem su razvijali vijesti sa i bez pomoći vještačke inteligencije, a koje su kasnije ocjenjivali drugi novinari, novinarke, univerzitetski profesori i profesorice novinarstva te čitatelji.

Podijeljena mišljenja

Kurtović je istaknuo da su novinari podijeljeni po pitanju dobrih i loših strana vještačke inteligencije.

S jedne strane, imaju stav da vještačka inteligencija može pomoći i dovesti do toga da bolje i brže objavljuju novinske članke, što je u principu i njihov posao. S druge strane, među novinarima postoji prilično veliki broj onih koji misle da će vještačka inteligencija dovesti do toga da je novinar sve manje i manje potreban u redakciji i neetičke upotreba vještačke inteligencije za dezinformacije, kaže on.

Ferdinand Koenig, šef odjela za komunikacije Delegacije Europske Unije u BiH, kazao je da, uz mnoge prednosti, umjetna inteligencija sa sobom donosi i određenu prijetnju i rizike.

Foto: Fena / Novinari upoznati s alatima umjetne inteligencije

''Zloupotreba umjetne inteligencije može biti štetna za demokraciju jer povjerenje u informacije koje dobivamo je vrlo važno za demokratska društva'', rekao je Koenig.

Za potrebe studije analiziran je regulatorni okvir u BiH o upotrebi vještačke inteligencije u našoj zemlji, uključujući zakonodavni okvir ali i samoregulacijski okvir, i to u kontekstu usklađivanja s europskom pravnom stečevinom i međunarodnim standardima.

BiH će se morati prilagoditi EU standardima

Koenig je pojasnio da se zakonski propisi u oblasti medija brzo razvijaju i navodi da Europska unija ima vodeću ulogu u rješavanju osnovnih zabrinutosti, ali i u unapređenju propisa.

''Kao primjer želim navesti Zakon o digitalnim uslugama ili Zakon o umjetnoj inteligenciji. BiH kao zemlja koja ima kandidatski status na putu ka EU, morat će se prilagoditi ovim zakonskim propisima'', rekao je.

Pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) Amela Odobašić kazala je da u BiH trenutno ne postoji zakonodavni okvir niti bilo kakva regulatorna odredba koja se odnosi na umjetnu inteligenciju.

''Mi kroz Europsku platfomu regulatornih tijela pratimo i učestvujemo u razgovorima o tome kako da se primijene odredbe i šta da regulator radi po pitanju umjetne inteligencije – kako da koristimo umjetnu inteligenciju za podizanje efikasnosti regulacije. Naš stav, u RAK-u, jeste da učimo i da nemamo strah od korištenja svih ovih alata koje nam umjetna inteligencija pruža'', rekla je.

Na konferenciji održanoj u Sarajevu kroz dvije panel-diskusije razgovarano je o prednostima umjetne inteligencije u novinarstvu i izazovima te o načinima na koje umjetna inteligencija može biti uvrštena u zakonske okvire.